Razni denominacija 3 1/2% Uncanceled Bond sa mnogim kupona preostalih. Dostupne denominacije od 200, 500 i 1.000 kruna. Austro-Ugarska, koja se često naziva Austro-Ugarska ili dvostruka monarhija, bila je ustavna monarhija i velika sila u Srednjoj Evropi između 1867.i 1918. godine. Nastala je austrougarskim kompromisom 1867. godine nakon Austro-pruskog rata, a raspuštena je ubrzo nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Austro-Ugarskom je vladala Habsburška kuća i predstavljala je posljednju fazu u ustavnoj evoluciji Habsburške monarhije. Bila je to multinacionalna država i jedna od glavnih evropskih sila u to vrijeme. Austro-Ugarska je geografski bila druga po veličini država u Evropi nakon Ruskog carstva, sa 621.538 km2 (239.977 kvadratnih milja) i treća po broju stanovnika (nakon Rusije i Njemačkog carstva). Carstvo je izgradilo četvrtu po veličini mašinsku industriju na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Austro-Ugarska je također postala treći najveći svjetski proizvođač i izvoznik električnih kućnih aparata, električnih industrijskih uređaja i aparata za proizvodnju električne energije za elektrane, nakon Sjedinjenih Država i Njemačkog carstva. U osnovi je bila dvojna monarhija koja je bila prava unija između Cisleithania, Sjevernog i zapadnog dijela bivšeg Austrijskog carstva i Kraljevine Ugarske. Nakon reformi 1867.godine, austrijske i mađarske države bile su jednake na vlasti. Dvije države su vodile zajedničku vanjsku, odbrambenu i finansijsku politiku, ali su svi ostali vladini fakulteti bili podijeljeni među odgovarajućim državama. Treća komponenta unije bila je Kraljevina Hrvatska-Slavonija, autonomna regija pod mađarskom krunom, koja je pregovarala o hrvatsko–ugarskom naselju 1868.godine. Nakon 1878.godine Bosna i Hercegovina je došla pod Austrougarsku zajedničku vojnu i civilnu vlast sve dok nije potpuno pripojena 1908. godine, provocirajući Bosance.